Na području Hrvatske biskupske konferencije (HBK, cijela Hrvatska) ima oko 1300 župa od kojih većina ima organiziran rad župnih Caritasa.

Neki djeluju tijekom cijele godine, a neki u uskrsnom ili božićnom vremenu.

U njima su volonterski angažirani članovi župnih zajednica koji daruju svoje vrijeme, znanja i vještine u pomaganju potrebitih s područja svoje župe, uvijek u suradnji s župnikom.

Vjerujući da je svaka osoba stvorena na sliku Božju, te kao takva ima nepovredivo dostojanstvo, župni Caritas karitativno djelovanje vjernika utvrđuje sakramentalnim životom, a na poseban način u slavljenju euharistije, jer siromašni nisu problem: oni su izvor na kojem se moramo napajati u našem nastojanju da prihvaćamo bit evanđelja.

Pridružite se aktivnostima koje organizira župni Caritas, kada budu najavljeni u oglasima.

Povijesni pregled

Poslovni odbor Biskupske komisije Jugoslavije (BKJ) osnovao je u prosincu 1989. godine “Središnji odbor Caritasa BKJ” nadležan za sve biskupijske Caritase, tada u osnivanju, na području Jugoslavije.

Nakon osamostaljenja Republike Hrvatske Hrvatska biskupska konferencija osniva Hrvatski Caritas, koji počinje djelovati 1. siječnja 1993. Hrvatski Caritas organiziran je prema Statutu predloženom na zasjedanju hrvatskih biskupa 9. lipnja 1992. godine. Tome je prethodila “obavijest” kardinala Kuharića tadašnjem Ministarstvu rada, obitelji i socijalne skrbi RH o osnivanju Hrvatskog Caritasa i 11 biskupijskih Caritasa kao pravnih osoba temeljem Zakona o humanitarnoj pomoći. Hrvatski Caritas organiziran je po supsidijarnom načelu: nacionalni Caritas, biskupijski Caritas i župni Caritas.

Središnji ured Hrvatskoga Caritasa u Zagrebu, na nacionalnom planu tada okuplja i predstavlja sve organizacije Caritasa u Hrvatskoj i koordinira zajedničko djelovanje, a svaki biskupijski Caritas djeluje samostalno na svom području i unutar svoje župne zajednice. Za veće pothvate i kad je riječ o pomoći iz inozemstva, župni Caritas radi u zajedništvu sa svojim biskupijskim Caritasom, čija je filijala. Hrvatski Caritas iz svoga središnjeg ureda organizirao je projekte i programe na nacionalnoj razini.

Tijekom godina Domovinskog rata Hrvatski Caritas ima i dva odjela za kumstva djece i ratne siročadi, a zbrinjavao je više od 13.000 djece.

Tijekom godine 1995. Hrvatska postupno prelazi iz ratnih u mirnodopske uvjete razvitka. Za nove je zadatke Hrvatski Caritas izradio tri programa: pomoć povratnicima, pomoć pri obnovi razrušenih domova i program kreditiranja malih poduzetnika koji je ograničen na područja pogođena ratnim razaranjima.

1992. godine Hrvatski Caritas osniva Ljekarnu Caritas. Od svibnja 1997. godine ljekarna djeluje kao Zdravstvena ustanova Ljekarne Diakonia, u Zagrebu, na lokacijama: Ljekarnička jedinica I, Vinogradska 17; Ljekarnička jedinica II, Trg Stjepana Konzula 4, Donacija lijekova, Trg Stjepana Konzula 4. Odlukom Upravnog vijeća odlučeno je da se, sukladno Ugovoru o Caritasu Katoličke Crkve, vrati izvornoj ideji po kojoj se zdravstvena ustanova zove Ljekarne Caritas.

Projekt uspostave i razvoja mreže obiteljskih savjetovališta u Hrvatskoj

Tijekom 1998. i 1999. godine, na inicijativu nekoliko biskupija u Hrvatskoj u kojima su već postojala obiteljska savjetovališta (Zadar, Šibenik, Zagreb, Split, Dubrovnik, Rijeka) Hrvatski Caritas pokreće inicijativu za financiranje i uhodavanje rada obiteljskih savjetovališta pri svim biskupijama u Hrvatskoj (njih 13 u to vrijeme) te u Bosni i Hercegovini (3 biskupije). Edukacija se sastojala od 140 sati teorijskog rada, 80 sati rada na osobnoj izgradnji samih savjetodavaca (osobna terapija) te 80 sati supervizije. Teorijski dio edukacije pokrio je područje teologije braka i obitelji, psihologije, psihijatrije, psihoterapije, prava, pedagogije i sociologije. Osim financijske pomoći za troškove edukacije, supervizije i profesionalizacije, osigurana je i pomoć za troškove plaća zaposlenih savjetodavaca (od 30 % do 50 %), a Hrvatski Caritas, kao nositelj projekta, preuzeo je koordinaciju oko provođenja projekta i sve ugovorne obveze prema donatorima i nad/biskupijama koje su sudjelovale u projektu. Po završetku stručnog usavršavanja 15. travnja 2004. godine svečano je promovirano 25 savjetovatelja, osigurano je sufinanciranje plaća za savjetovatelje, a njihov rad djelomično je prešao u nadležnost nad/biskupijskog Caritasa ili nad/biskupijskog ureda za pastoral braka i obitelji. Edukacije su završile u travnju 2004. godine. Nakon toga Hrvatski Caritas organizirao je i/ili financirao povremene supervizije do 2017. godine.

U suradnji s Catholic Relief Services (CRS) i Caritasom Italiana, Hrvatski Caritas od 2000. do 2004. godine provodio je sustavnu početnu edukaciju i formaciju nad/biskupijskih animatora za razvoj župnih Caritasa i volontarijata. Nakon toga, suradnja s mrežom Caritasa sustavno se nastavlja kroz djelovanje Odjela za trajnu edukaciju i formaciju.

U rujnu 2004. godine Hrvatski Caritas i Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu (KBF) pokreću prvi poslijediplomski studij namijenjen menadžmentu u neprofitnom sektoru čiji je službeni naziv “Management neprofitnih organizacija i socijalno zagovaranje”, sredstvima Vlade Republike Njemačke i u suradnji s Caritasom Njemačke. Studij se temeljio na interdisciplinarno-integracijskim osnovama, koje obuhvaćaju područje društvenih znanosti (polje ekonomija i socijalni rad), te područje humanističkih znanosti (polje teologija); trajao je četiri semestra (dvije godine) i imao 15 kolegija raspoređenih u prva tri semestra, s izradom završnog pisanog rada u četvrtom semestru. Uspješno su ga završile dvije generacije studenata, a u mirovanju je od 2012. godine.

2017. godine donesene su “Strateške smjernice za operativni plan rada i strukturu ustanove obzirom na reformu Hrvatskog Caritasa“. Strateške su smjernice potvrđene na 51. Plenarnoj sjednici Hrvatske biskupske konferencije 26. – 28. travnja 2017. godine, a tom je prilikom tadašnji predsjednik Hrvatskog Caritasa mons. Josip Mrzljak, biskup varaždinski, istaknuo kako Smjernice žele “doprinijeti smanjenju siromaštva i svakog oblika društvene isključenosti” da bismo bili “promicatelji pravde i zagovaratelji neotuđivog dostojanstva svake osobe”. Strateške smjernice obuhvaćaju: produbljivanje i jačanje identiteta Caritasa; izgrađivanje odnosa partnerskog povjerenja; jačanje i razvijanje programskih područja i zagovaranje; jačanje organizacijskog razvoja i kompetencija te financijsku samo-održivost.

Od 2017. godine intenzivno se radi na digitalizaciji sustava usluga i servisa u mreži nad/biskupijskih Caritasa. Od siječnja 2019. godine svi nad/biskupijski Caritasi koriste informatički sustav E-Caritas. Sustav je razvijen za područje socijalnih usluga, sukladno zakonima i propisima Republike Hrvatske te karitativnog djelovanja mreže Caritasa. Usredotočen je na profil i potrebe korisnika, evidenciju pruženih usluga i servisa po vrsti i učestalosti, a njegov analitički dio daje sve potrebne statistike potrebne za praćenje trendova i promjena potreba u realnom vremenu. Korištenjem sustava i objedinjavanjem podataka na kraju svake kalendarske i fiskalne godine objavljuje se publikacija o stanju, vrstama i obimu siromaštva na koje Crkva u Republici Hrvatskoj doprinosi u skrbi za siromašne i marginalizirane društvene skupine.